Marshland vegetation of plitvice lakes national park (Croatia)

Candollea

Volumn 65, Issue 1, 2010, Pages 147-167

  Stančić, Zvjezdana ^a   Žganec, Krešimir ^b   Gottsfein, Sanja ^b  

^a University of Zagreb ^*  (Croatia)

^b UNIVERSITY OF ZAGREB   (Croatia)

Author keywords

Croatia; Magnocaricetea; Phragmito; Phytosociology; Plitvice lakes national park; Vegetation

Indexed keywords

EID: 77954800371     PISSN: 03732967     EISSN: None     Source Type: Journal    
DOI: 10.15553/c2010v651a16     Document Type: Article

References (63)

1. ANONYMOUS (1979). Strictly protected flora species. Appendix to the Bern Convention, Bern.
2. ANONYMOUS (1992). Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. The Council of the European Communities.
3. BALÁTOVÁ-TULÁČKOVÁ, E. (1991). Das Cladietum marisci - The Cladietum marisci. Veröff. Geobot. Inst. E. T. H. Stiftung Rübel Zürich 106: 7-34.
4. BALÁTOVÁ-TULÁČKOVÁ, E., L. MUCINA, T. ELLMAUER & S. WALLNÖFER (1993). Phragmito-Magnocaricetea. In: GRABHERR, G. & L. MUCINA (ed.), Die Pflanzengesellschaften Österreichs. Teil II. Natürliche waldfreie Vegetation: 79-130. Gustav Fischer Verlag, Jena.
5. BLAŽENČIČ, J. & Ž. BLAŽENČ IČ (1990-1991). Makrofite u Plitvičkim jezerima Prošée i Ciginovac. Plitvički Bilten 3-4: 41-50.
6. BLAŽENČIČ, J. & Ž. BLAŽENČ IČ (1992). Makrofite Kozjaka i srednjih Plitvičkih jezera. Plitvički Bilten 5: 7-26.
7. BRAUN, W (1968). Die Kalkflachmoore und ihre wichtigsten Kontaktgesellschaften im Bayerischen Alpenvorland. Diss. Bot. 1.
8. BRAUN-BLANQUET, J. (1964). Pflanzensoziologie. Ed. 3. Springer Verlag.
9. CHYTRÝ, M., L. TICHÝ, J. HOLT & Z. BOTTA-DUKÁT (2002). Determination of diagnostic species with statistical fidelity measures. J. Veg. Sci. 13:79-90.
10. CHYTRÝ, M. (ed.) (2007). Vegetace České republiky. 1. Travinná a keříčková vegetace. Academia, Praha.
11. CLARKE, K. R. & R. N. GORLEY (2001). PRIMER v5: User Manual/Tutorial. PRIMER-E, Plymouth.
12. CLARKE, K. R. & R. M. WARWICK (2001). Change in marine communities: an approach to statistical analysis and interpretation. Ed. 2. PRIMER-E, Plymouth.
13. ELLENBERG, H., H. E. WEBER, R. DULL, V. WIRTH, W. WERNER & D. PAULISSEN (1991). Zeigerwerte von Pflanzen in Mitteleuropa. Scripta Geobot. 1.
14. EMEIS, K. C., H. H. RICHNOW & S. KEMPE (1987). Travertine formation in Plitvice National Park, Yugoslavia: chemical versus biological control. Sedimentology 34: 595-609.
15. EMILI, H. (1958). Prilog upoznavanju sanitárně vrijednosti izvora i vodotoka u Nacionalnom parku Plitvička jezera. Plitvički Bilten 1:39-50.
16. FRANČIŠKOVIČ-BILINSKI, S., D. BARIŠIČ, A. VERTAČNIK, H. BILINSKI & E. PROHIČ (2004). Characterization of tufa from the Dinaric karst of Croatia: mineralogy, geochemistry and discussion of climate conditions. Facies 50: 183-193.
17. GOSEWELL, S. & F. KLÖTZLI (2000). Assessment of aquatic and terrestrial reed (Phragmites australis) stands. Wetlands Ecol. Managern. 8: 367-373.
18. HABDIJA, I. (1983). Vertikalna stratifikacija abiotičkih ekoloških faktora u jezeru Kozjak (Plitvička jezera). Ekologija (Belgrade) 18: 157-175.
19. HABDIJA, I., B. PRIMC-HABDIJA & I. BELINIĆ (1990-1991). Procjena stupnja trofije u jezeru Kozjak (Plitvička jezera). Plitvički Bilten 3-4:31-39.
20. HENDRYCH, R. (2003). On the occurrence of Ligularia sibirica in Bohemia. Preslia 75: 39-69.
21. HORVAT, I. (1949). Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
22. HORVAT, I., V. GLAVAČ & H. ELLENBERG (1974). Vegetation Südosteuropas. Gustav Fischer Verlag.
23. HORVATTNČIĆ, N. & D. SRDOČ (1990-1991). Kemijske i izotopne karakteristike krških voda s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. Plitvički Bilten 3-4:7-17.
24. IUCN (2001). IUCN Red List Categories and Criteria Version 3.1. Gland.
25. IUCN (2005). Guidelines for Using the IUCN Red List Categories and Criteria. [http://www.iucn.org/webfiles/doc/SSC/RedList/RedListGuidelines.pdf]
26. IVEKOVIĆ, H. (1958). Mjerenje kemijskog sastava vode Plitvičkih jezera. In: SAFAR, J. (ed.), Nacionalni park Plitvička jezera: 227-274. Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb.
27. JASPRICA, N., M. CARIĆ & M. BATISTIĆ (2003). The Marshland Vegetation (Phragmito-Magnocaricetea, Isoëto-Nanojuncetea) and Hydrology in the Hutovo Blato Natural Park (Neretva River Delta, Bosnia and Herzegovina). Phyton 43: 281-294.
28. KLOTZ, S., I. KÜHN & W. DURKA (ed.) (2002). BIOLFLOR - Eine Datenbank mit biologisch-ökologischen Merkmalen zur Flora von Deutschland. Bundesamt für Naturschutz, Bonn.
29. MARTTNIĆ, I. (ed.) (2000). An Overview of the State of Biological and Landscape Diversity of Croatia with the Protection Strategy and Action Plans. Ministry of Environmental Protection and Physical Planning, Zagreb.
30. MATONIČKIN KEPČIJA, R. (2006). Utjecaj brzine strujanja vode na naseljavanje perifitonskih zajednica sedrenih barijera. PhD thesis. University of Zagreb, Faculty of Science.
31. MERTZ, P. (2002). Pflanzenwelt Mitteleuropas und der Alpen. Nikol Verlagsgesellschaft mbH & Co.
32. NIKOLIĆ, T. & J. TOPIĆ (ed.) (2005). Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR. EN i VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
33. OBERDORFER, E. (2001). Pflanzensoziologische Exkursionsflora für Deutschland und angrenzende Gebiete. Ed. 8. Verlag Eugen Ulmer.
34. PATRIK, M. (1958). Prinosi hidrologiji Plitvica. Nacionalni park Plitvička jezera. In: SAFAR, J. (ed.), Nacionalni park Plitvička jezera: 49-171. Nacionalni park Plitvička jezera, Zagreb.
35. PAVLETIĆ, Z. & B. STILINOVIĆ(1965). Bakteriološka istraživanja nekih opskrbnih voda Plitvičkih jezera. Acta Bot. Croat. 24: 143-149.
36. PAVLUS, N. & A. NOVOSEL (2006). Eksperimentalno uklanjanje makrovegetacije na pokusnim plohama Plitvičkih jezera. Plitvički Bilten 6: 93-114.
37. PEVALEK, I. (1925). Oblici fitogenih inkrustacija i sedre na Plitvičkim jezerima i njihovo geološko znamenovanje. Glasn. Hrvatsk Prir. Društva 38/39: 101-110.
38. PEVALEK, I. (1935). Der Travertin und die Plitvicer Seen. Verh. Int. Vereinigung Theor. Limnol. 7: 165-181.
39. PHILIPPI, G. (1998). Klasse: Phragmitetea Tx. et Prsg. 42. In: OBERDORFER, E. (ed.), Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Teil I. Feisund Mauergesellschaften, alpine Fluren, Wasser-, Verlandungsund Moorgeselschaften ed. 4: 119-165. Gustav Fischer Verlag.
40. PODANI, J. (2001). SYN-TAX-2000. Computer Programs for Data Analysis in Ecology and Systematics. User 's Manual. Scientia Publishing.
41. PRIMC, B., R. ERBEN & I. HABDIJA (1984). Vertikalna distribucija mikrozooplanktona i njihove sezonske promjene u jezeru Kozjak (Plitvička jezera). Bilten Društva Ekol. BiH 2: 123-126.
42. PRPIĆ, B. (2002). Šume nacionalnogaparka [ http://www.np-plitvicka-jezera.hr].
43. RAUNKIAER, C. (1934). The life forms of plants and statistical plant geography. Clarendon Press.
44. REGULA-BEVILACQUA, LJ. (1978). Biljni pokrov Strahinščice u Hrvatskom zagorju. PhD thesis. University of Zagreb, Faculty of Science.
45. REJMÁNEK, M., D. M. RICHARDSON & P. PYŠEK (2005). Plant invasions and invasibility of plant communities. In: VAN DER MAAREL, E. (ed.), Vegetation ecology: 332-355. Blackwell Publishing.
46. ROGLIĆ, J. (1974). Morfološke posebnosti Nacionalnog parka Plitvička jezera. In: Gušić, B. & M. MARKOVIĆ (ed.), Plitvička jezera čovjek ipriroda: 5-22. Nacionalni park Plitvice, Zagreb.
47. SCHAFFERS, A. P. & K. V. SYKORA (2000). Reliability of Ellenberg indicator values for moisture, nitrogen and soil reaction: a comparison with field measurements. J. Veg. Sci. 11: 225-244.
48. ŠEGUUA, N. (1974). Biljni pokrov Vukomeričkih gorica. PhD thesis. University of Zagreb, Faculty of Science.
49. ŠEGULJA, N. (1976). Vegetacija reda Isoëtetalia i reda Magnocaricetalia na području Vukomeričkih gorica. Acta Bot. Croat. 35: 143-151.
50. ŠEGULJA, N. (2005). Vegetacija travnjaka, cretišta i močvarnih staništa Nacionalnog parka Plitvička jezera. Nat. Croatica 14(2).
51. ŠEGULJA, N. & M. KRGA (1990a). Ligularia sibirica (L.) Cass. - eine neue Art der jugoslawischen Flora. Acta Bot. Croat. 49: 137-142.
52. ŠEGULJA, N. & M. KRGA (1990b). Neke karakteristike staništa i vegetacije vrste Ligularia sibirica (L.) Cass. - na području nacionalnog parka Plitvičkih jezera. Biosistematika 16: 47-52.
53. SRDOČ, D., N. HORVATINČIĆ, B. OBELIĆ, I. KRAJCAR & A. SLIEPČEVIĆ (1985). Procesi taloženja kalcita u krškim vodarna s posebnim osvrtom na Plitvička jezera. Krš Jugoslav. 11: 101-204.
54. STANČIĆ, Z. (2007). Marshland vegetation of the class PhragmitoMagnocaricetea in Croatia. Biologia (Bratislava), Sect. Bot. 62 : 297-314.
55. STILINOVIĆ, B. (1979). Bacteriological investigations of Bijela and Crna rijeka and some of the lakes of Plitvice (in Croatian). Acta Bot. Croat. 38: 79-86.
56. STILINOVIĆ, B. (1998). The Plitvice Lakes - a natural phenomenon in the middle of the Dinaric Karst in Croatia. Eur. Water Managern. 1: 15-24.
57. STUINOVIĆ, B. & N. FUTAČ (1989). Prilog poznavanju sanitarne vrijednosti nekih opskrbnih voda i jezera na području Nacionalnog parka Plitvice od 1977. do 1986. godine. Plitvički Bilten 2: 7-15.
58. TICHÝ, L. & J. HOLT (2006). JUICE program for management, analysis and classification of ecological data. Vegetation science group, Masaryk University, Brno.
59. TOPIĆ, J. (1989). Vegetation of the Special Zoological Reserve of Kopački Rit. Hydrobiologia 182: 149-160.
60. TRINAJSTIĆ, I. & Z. PAVLETIĆ (1991). Vegetacija specijalnog ornitološkog rezervata Krapje dol u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 50: 41-54.
61. TUTIN, T. G., V. H. HEYWOOD, N. A. BURGES, D. M. MOORE, D. H. VALENTINE, S. M. WALTERS & D. A. WEBB (ed.) (1964-1980). Fl. Eur. 1-5.
62. TUTIN, T. G., N. A. BURGES, A. O. CHATER, J. R. EDMONDSON, V. H. HEYWOOD, D. M. MOORE, D. H. VALENTINE, S. M. WALTERS & D. A. WEBB (ed.) (1993). Fl. Eur. 1, ed. 2.
63. WAGENTTZ, G. (1987). Ligularia sibirica (L.) Cass. In: HEGI, G. (ed.), Ill. Fl. MittelEur. ed. 2, 6: 797-799. Verlag Paul Parey.