Marshland vegetation of the class Phagmito-Magnocaricetea in Croatia

Biologia

Volumn 62, Issue 3, 2007, Pages 297-314

  Stančić, Zvjezdana ^a  

^a NONE   (Croatia)

Author keywords

Classification; Croatia; Phytosociology; Vegetation survey; Wetlands

Indexed keywords

EID: 50849131677     PISSN: 00063088     EISSN: 13369563     Source Type: Journal    
DOI: 10.2478/s11756-007-0052-1     Document Type: Article

References (103)

1. Anonymous 1992. Council Directive 92/43/EEC of 21 May 1992 on the conservation of natural habitats and of wild fauna and flora. The Council of the European Communities.
2. Bakker J.P. 2005. Vegetation conservation, management and restoration, pp. 309-331. In: van der Maarel E. (ed.), Vegetation ecology. Blackwell Publishing, Malden, Oxford & Carlton.
3. Balátová-Tuláčková E. & Knežević M. 1975. Beitrag zur Kenntnis der Ü berschwemmungswiesen in der Drava und Karašica - Aue (Nord-Jugoslawien). Acta Bot. Croat. 34: 63-80.
4. Balátová-Tuláčková E. 1963. Zur Systematik der europäischen Phragmitetea. Preslia 35: 118-122.
5. Balátová-Tuláčková E. 1991. Das Cladietum marisci - The Cladietum marisci. Veröff. Geobot. Inst. ETH, Stiftung Rübel, Zürich, 106: 7-34.
6. Balátová-Tuláčková E., Mucina L., Ellmauer T. & Wallnöfer S. 1993. Phragmiti-Magnocaricetea, pp. 79-130. In: Grabherr G. & Mucina L. (eds), Die Pflanzengesellschaften Österreichs. Teil II. Natürliche waldfreie Vegetation. Gustav Fischer Verlag, Jena-Stuttgart-New York.
7. Barišić G. 1999. Flora zaštićenog područja Gajna u okolici Slavonskog Broda. Degree thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
8. Birač V. 1971 Biljni pokrov Srcrossed d signa i okolice Dubrovačke Rijeke. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
9. Blečić V. & Lakušić R. 1976. Prodromus biljnih zajednica Crne gore. Glas. Republ. zavoda za zaštitu prirode i prirodnjačkog muzeja Titograd 9: 57-98.
10. Borhidi A. 2003. Magyarország növénytá rsulásai. Akadémiai Kiadó, Budapest.
11. Braun-Blanquet J. 1964. Pflanzensoziologie. 3. Aufl. Springer Verlag, Wien-New York.
12. Bridgham S.D., Updegraff K. & Pastor J. 1998. Carbon, nitrogen and phosphorus mineralization in northern wetlands. Ecology 79: 1545-1561.
13. Cellot B., Mouillot F. & Henry C.P. 1998. Flood drift and propagule bank of aquatic macrophytes in a riverine wetland. J. Veg. Sci. 9: 631-640.
14. Chytrý M., Kučera T. & Kočí M. (eds) 2002. Katalog biotopů České republiky. Agentura ochrany přírody a krajiny ČR, Praha.
15. Cindrić M. 1974. Biljni pokrov podnožja Dilj-gore sjeveroistočno od Slavonskog Broda. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
16. Coldea Gh. (ed.) 1997. Les associations végétales de Roumanie. Tome 1: Les associations herbacees naturelles. Universitaires de Cluj, Cluj.
17. Filić Crossed D sign. 1984. Biljni pokrov kanala jugoistočne Slavonije. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
18. Gerenčer M. 1972. Prilog poznavanju livadnih zajednica šire okolice Koprivnice. Degree thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
19. Hanáková P. & Duchoslav M. 2002. Vegetace rákosin a vysokých ostřic (tř. Phragmito- Magnocaricetea) nivy Moravy v Hornomoravském úvalu I. Ordinace, změny ve složení vegetace během 20. století, vegetace ř. Phragmitetalia. Čas. Slez. Muz. Opava (A) 51: 243-258.
20. Hanáková P. & Duchoslav M. 2003a. Vegetace rákosin a vysokých ostřic (tř. Phragmito- Magnocaricetea) nivy Moravy v Hornomoravském úvalu II. vegetace ř. Oenanthetalia aquaticae a Nasturtio-Glycerietalia. Čas. Slez. Muz. Opava (A) 52: 75-87.
21. Hanáková P. & Duchoslav M. 2003b. Vegetace rákosin a vysokých ostřic (tř. Phragmito- Magnocaricetea) nivy Moravy v Hornomoravském úvalu III. vegetace ř. Magnocaricetalia, závěrečná diskuse. Čas. Slez. Muz. Opava (A) 52: 133-150.
22. Hanganu J., Dubyna D., Zhmud E., Grigoras I., Menke U., Drost H., Stefan N. & Sarbu I. 2002. Vegetation of the Biosphere Reserve "Danube Delta" - with Transboundary Vegetation Map on a 1:150,000 scale. Danube Delta National Institute, Romania; M. G. Kholodny - Institute of Botany & Danube Delta Biosphere Reserve, Ukraine and RIZA, The Netherlands.
23. Hejný S. 1960. Ökologische Charakteristik der Wasser-und Sumpfpflanzen in den slowakischen Tiefebenen. Vydavatelstvo Slovenskej Akadémie Vied, Bratislava.
24. Hennekens S.M. & Schaminée J.H.J. 2001. TURBOVEG, a comprehensive data base management system for vegetation data. J. Veg. Sci. 12: 589-591.
25. Horvat I. 1949. Nauka o biljnim zajednicama. Nakladni zavod Hrvatske, Zagreb.
26. Horvatić S. 1930. Soziologische Einheiten der Niederungswiesen in Kroatien und Slavonien. Acta Bot. Inst. bot. Univ. Zagrebensis 5: 57-118.
27. Horvatić S. 1931. Die verbreitesten Pflanzengesellschaften der Wasser und Ufervegetation in Kroatien und Slavonien. Acta Bot. Inst. bot. Univ. Zagrebensis 6: 91-108.
28. Horvatić S. 1934. Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 19: 1-372.
29. Horvatić S. 1939. Pregled vegetacije otoka Raba s gledišta biljne sociologije. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 22: 1-96.
30. Horvatić S. 1963. Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. Jugosl. Akad. 33: 5-187.
31. Hrivnák R. 2004a. The plant communities of Phragmitetalia in the catchment area of the Ipef river (Slovakia and Hungary) 1. Reed wetlands (Phragmition communis). Biologia 59: 75-99.
32. Hrivnák R. 2004b. The plant communities of Phragmitetalia in the catchment area of the Ipef river (Slovakia and Hungary) 2. Tall-sedge dominated wetlands (Magnocaricion elatae). Biologia 59: 457-476.
33. Hrivnák R. 2005. Effect of ecological factors on the zonation of wetland vegetation. Acta Soc. Botanic. Poloniae 74: 73-81.
34. Hruška-Dell'Uomo K. 1974. Biljni pokrov Moslavačke gore. PhD thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
35. Hudek J. 1964. Vegetacijsko kartiranje nizinskog područja izmecrossed d signu Samobora i Nedjelje. Degree thesis, Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
36. Hulina N. 1971. Fitocenološka istraživanja vegetacije u području Čreta u Turopolju. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
37. Hulina N. 1985. Močvarna vegetacija sistema odovdnje u području Turopolja. Poljopr. znan. smotra 68: 37-46.
38. Hulina N. 1993. Sintaksonomska analiza vrste Marsilea quadrifolia L. (Marsileaceae) u hrvatskoj Posavini. Acta Bot. Croat. 52: 65-73.
39. Hundozi B. 1965. Fitocenološka istraživanja nizinskog područja izmeǧu Sesveta i Dugog Sela u široj okolici Zagreba. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
40. Hijanič Lj. 1968. Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatiens. Acta Bot. Croat. 26/27: 161-180.
41. Hijanić Lj. 1979. Die Vegetationsverhältnisse des Sees von Cerknica. Sumpf-, Moor-und Wiesen-Vegetation. = Vegetacijske razmere Cerkniškega jezere. Močvirna, barjanska in traviščna vegetacija. Slovenska akademija znanosti i umjetnosti. Acta carsologica = Krasoslovni zbornik, Ljubljana, VIII/2: 167-200.
42. Janković M. 1953. Vegetacija velikog blata. Glas. prirod. Muz. srp. Zem., ser. B, 5-6: 59-111.
43. Jasprica N., Carić M. & Batistić M. 2003. The Marshland Vegetation (Phragmito-Magnocaricetea, Isoëto-Nanojuncetea) and Hydrology in the Hutovo Blato Natural Park (Neretva River Delta, Bosnia and Herzegovina). Phyton, Horn, Austria 43: 281-294.
44. Kamenjarin J. & Pavletić Z. 2002. Vegetation of the Pantana area at Kaštela bay and its protections problems. Hacquetia 1-2: 185-192.
45. Knežević M. 1973. Ekološka istraživanja poplavnih livada u okolici Osijeka. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
46. Knežević M. 1975. Istraživanja vodnog režima staništa na poplavnim livadama u okolici Osijeka. Acta Bot. Croat. 34: 81-90.
47. Kochev H. & Jordanov D. 1981. Vegetation of water basins in Bulgaria. Ecology, protection and economic importance, Publishing House of the Bulgarian Academy of Science, Sofia.
48. Kranjčev R. 1965. Biljni pokrov priobalnog područja izmedu Crossed D signelekovca i Drave. Degree thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
49. Lakušić R. & Pavlović D. 1976. Vegetacija Skadarskog jezera. Glas. Republ. zavoda za zaštitu prirode i prirodnjačkog muzeja Titograd 9: 45-50.
50. Lakušić R., Pavlovič D., Abadžić S. & Grgić P. 1977. Prodromus blijnih zajednica Bosne i Hercegovine. God. biol. Inst. Univ. Sarajevo 30: 1-87.
51. Lukač G. 1988. Neke značajke strukture sastojina Solidago gigantea i Helianthus tuberosus i njihove ornitocenoze u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 47: 63-75.
52. Marek B. 1994. Vegetacija pašnjaka Slavonije i Baranje. Degree thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
53. Marković Lj. 1970. Prilozi neofitskoj flori savskih obala u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 29: 203-211.
54. Marković Lj. 1979. Neofiti kao šumski korovi u poplavnim područjima kont inentalne Hrvatske. I jugoslovensko savjetovanje o suzbijanju korova u šumarstvu. Sarajevo, pp. 21-29.
55. Marti K. 1994. Zum Standort von Magnocaricion-Gesellschaften in der Schweiz (Caricetum elatae, Caricetum paniculatae, Caricetum ripariae, Caricetum vesicariae). Veröff. Geobot. Inst. ETH, Stiftung Rübel, Zürich. 120: 1-97.
56. Martinić I. (ed.) 2000. An Overview of the State of Biological and Landscape Diversity of Croatia with the Protection Strategy and Action Plans. Ministry of Environmental Protection and Physical Planning, Zagreb.
57. McCune B. & Mefford M.J. 1999. PC-ORD. Multivariate Analysis of Ecological Data, Version 4. MjM Software Design, Gleneden Beach.
58. Meler A. 1972. Biljni pokrov okoline Kloštra Podravskog. Degree thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
59. Nikolić T. & Topić J. (eds.) 2005. Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb.
60. Oberdorfer E. 2001. Pflanzensoziologische Exkursionsflora für Deutschland und angrenzende Gebiete. 8. Aufl. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart.
61. Ot'ahel'ová H. & Husák Š. 1985. Vodná a močiarna vegetácia. In: Špániková A. (ed.), Vegetačné pomery južnej časti Vý chodoslovenskej nížiny, Acta Bot. Slov., Ser. A, Bratislava 8: 44-115.
62. Ot'ahel'ová H., Janauer G. & Husák Š. 1994. Beitrag zur Wasser-und Sumpfvegetation im Marchinundationsgebiet (Slowakei). Ekológia, Bratislava 13(Suppl. 1): 43-54.
63. Ot'ahel'ová H. 1996. The marshland vegetation (Phragmito- Magnocaricetea) along the lower reaches of the Morava river. Biologia 51: 391-403.
64. Ot'ahel'ová H., Hrivnák R. & Valachović M. 2001: Phragmito-Magnocaricetea pp. 51-274. In: Háberová I., Hájek M., Hrivnák R., Jarolímek I., Ot'ahel'ová H., Šoltés R., Valachovič M. & Zaliberová M. Rastlinné spoločenstvá Slovenska: 3. vegetácia mokradí. Veda, vydavatel'stvo SAV, Bratislava.
65. Philippi G. 1998. Klasse: Phragmitetea Tx. et Prsg. 42. In: Oberdorfer E. (ed.), Süddeutsche Pflanzengesellschaften. Teil 1. Fels-und Mauergesellschaften, alpine Fluren, Wasser-, Verlandungs-und Moorgeselschaften. 4. Aufl. Gustav Fischer Verlag. Jena-Stuttgart-Lübeck-Ulm.
66. Pickett S.T.A. & White P.S. (eds) 1985. The ecology of natural disturbance and patch dynamics. Academic Press, Orlando.
67. Pignatti S. 1954. Introduzione allo studio fitosociologico della pianura veneta orientale, Forli.
68. Podgorelec N. 1996. Flora i vegetacija Grabrovnika (Gornje Mecrossed d signimurje). Degree thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
69. Poldini L. 1989. La vegetazione del carso isontino e triestino. Edizioni Lint, Trieste.
70. Pott R. 1995. Die Pflanzengesellschaften Deutschlands. 2. Aufl. UTB Ulmer, Stuttgart.
71. Pott R. & Remy D. 2000. Gewässer des Binnenlandes. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart (Hohenheim).
72. Rauš Crossed D sign., Šegulja N. & Topič J. 1978. Prilog poznavanju močvarne i vodene vegetacije bara u nizinskim šumama Slavonije. Acta Bot. Croat. 37: 131-147.
73. Rauš Crossed D sign., Šegulja N. & Topić J. 1980. Vegetacija bara i močvara u šumama jugozapadnog Srijema. Zbornik Matice Srpske, Ser. prirodnih nauka 58: 17-51.
74. Rauš Crossed D sign., Šegulja N. & Topić J. 1985. Vegetacija sjeveroistočne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 23: 223-355.
75. Razlog-Grlica J. 1993. Fitocenološke i ekološke značajke makrofita rijeke Zrmanje u području utjecaja RHE Obrovac. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
76. Rejmánek M., Richardson D.M. & Pyšek P. 2005. Plant invasions and invasibility of plant communities, pp. 332-355. In: van der Maarel, E. (ed.), Vegetation ecology. Blackwell Publishing, Malden, Oxford & Carlton.
77. Rodwell J.S. (ed.) 1995. British Plant Communities. IV Aquatic and Swamp Communities. Cambridge University Press, Cambridge.
78. Seliškar A. 1986. Vodna, močvirna in travišč na vegetacija Ljubljanskega barja (vzhodni del). Scopolia 10: 1-41.
79. Seliškar A. 1993. Vegetacija poplavnega območja Jovsi ob reki Sot li (Brežice, Slovenija). Hladnikia 1: 35-46.
80. Skupnjak Š. 1978. Flora i vegetacija Šire okolice Ludbrega. Degree thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
81. Slavnić Ž. 1956. Vodena i barska vegetacija Vojvodine. Zbornik Matice Srpske, Ser. prirodnih nauka, Novi Sad 10: 5-72.
82. Solomakha V. A. 1995. Sintaxoni roslinnosti Ukraini za metodom Braun-Blanke ta ich osoblivosti. Naukove vidannja biologičnovo fakultetu Nacionalnovo Kiivskovo univrsitetu imeni Tarasa Ševčenka, Kiiv.
83. Stančić Z. 1996. Flora i vegetacija okolice Konjšćine u Hrvatskom zagorju. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
84. Šegulja N. 1974. Biljni pokrov Vukomeričkih gorica. PhD thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
85. Šegulja N. 1976. Vegetacija reda Isoëtetalia i reda Magnocaricetalia na području Vukomeričkih gorica. Acta Bot. Croat. 35: 143-151.
86. Šegulja N. 1977. Nove zajednice sveze Calthion na području Vukomeričkih gorica. Acta Bot. Croat. 36: 119-124.
87. Tichý L. 2002. JUICE, software for vegetation classification. J. Veg. Sci. 13: 451-454.
88. Topić J. 1989. Vegetation of the Special Zoological Reserve of Kopački Rit. Hydrobiologia 182: 149-160.
89. Trinajstić I. 1964. Vegetacija oblanog područja rijeke Drave u širokoj okolici Varaždina. MSc thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
90. Trinajstić I. 1965. Vegetacija otoka Krka. PhD thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
91. Trinajstić I., Lovašen-Eberhardt Ž. & Tomec M. 1985. Phragmito-Typhetum minimae Trinajstić 1964 u boljnom pokrovu sjeverne Hrvatske. Acta Bot. Croat. 44: 53-57.
92. Trinajstić I. & Šugar I. 1986. As Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1959 u močvarnoj vegetaciji Hrvatske. Acta Bot. Croat. 45: 101-105.
93. Trinajstić I. & Pavletić Z. 1991. Vegetacija specijalnog ornitološkog rezervata Krapje crossed d signol u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 50: 41-54.
94. Trinajstić I. & Franjić J. 1999. Waterplant and swamp vegetations of Velika and Mala Čambina in Podravina (Croatia). Periodicum biologorum 101: 237-243.
95. Trinajstić I., Franjić J. & Škvorc Ž. 2000. A new locality for the ass. Acoro-Glycerietum maximae Slavnić 1956 (Phragmition) in Croatia. Nat. Croat. 9: 163-167.
96. Trinajstić I., Franjić J. & Škvorc Ž. 2001. Water plant and swamp vegetation of Virovi in Posavina (Croatia). Nat. Croat. 10: 305-313.
97. Tutin T.G., Burges N.A., Chater A.O., Edmondson J.R., Heywood V.H., Moore D.M., Valentine D.H., Walters S.M. & Webb D.A. (eds) 1993. Flora Europaea 1. (Ed. 2), Cambridge University Press, Cambridge.
98. Tutin T.G., Heywood V.H., Burges N.A., Moore D.M., Valentine D.H., Walters S.M. & Webb D.A. (eds) 1964-1980. Flora Europaea 1-5. Cambridge University Press, Cambridge.
99. Urban K.E. 2005. Oscillating vegetation dynamics in a wet heathland. J. Veg. Sci. 16: 111-120.
100. Vodvarka A. 1990. Vodena i močvarna vegetacija ribnjaka "Končanica" (područje Daruvara). Degree thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
101. Vrbek M. 2005. Flora i nešumska vegetacija Žumberka. PhD thesis. Faculty of Science, University of Zagreb, Zagreb.
102. Wassen M.J., Peeters W.H.M. & Olde Venterink H. 2002. Patterns in vegetation, hydrology, and nutrient availability in an undisturbed river floodplain in Poland. Plant Ecology 165: 27-43.
103. Wheeler B.D. & Proctor M.C.F. 2000. Ecological gradients, subdivisions and terminology of north-west European mires. J. Ecol. 88: 187-203.