Syntaxonomic diversity as an indicator of ecological diversity - Case study Vranica Mts in the Central Bosnia

Biologia

Volumn 62, Issue 2, 2007, Pages 173-184

  Redžić, Sulejman ^a  

^a UNIVERSITY OF SARAJEVO   (Bosnia and Herzegovina)

Author keywords

Balkan peninsula; Biodiversity management; Bosnia; Classification; Habitat; Syntaxonomy; Vegetation

Indexed keywords

EID: 50949118615     PISSN: 00063088     EISSN: 13369563     Source Type: Journal    
DOI: 10.2478/s11756-007-0026-3     Document Type: Article

References (81)

1. Barudanović S. 2003. Ekološko-vegetacijska diferencijacija lišćarsko-listopadnih šuma planine Vranice. Ph. Thesis, Prirodnomatematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, 373 pp.
2. Barudanović S. & Redzić S. 2006: Some aspects of ecological differentiation of thermophillous beech forests on Dinaric Alps. GZM (PN), SN, 32: 157-166.
3. Bjelčić Ž. 1966. Vegetacija pretplaninskog pojasa Jahorine. GZM, PN, 5: 31-103.
4. Blečić V. & Lakušić R., 1976. Prodromus biljnih zajednica Crne Gore. Glas. Republ. zavoda zašt. prirode - Prirodnjačkog muzeja, Titograd, 9: 57-98.
5. Borhidi A. 1996. An annotated checklist of the Hungarian plant communities, I. The non-forest vegetation, pp. 43-94. In: Borhidi A. (ed.), Critical revision of the Hungarian plant communities. Janus Pannonius University, Pécs.
6. Borhidi A. & Kevey B. 1996. An annotated checklist of the Hungarian plant communities, I. The forest vegetation, pp. 44-138. In: Borhidi A. (ed.), Critcal revision of the Hungarian plant communities. Janus Pannonius University, Pécs.
7. Braun-Blanquet J. 1964. Pflanzensoziologie. Springer Verlag, Wien, New York.
8. Chytrý M. & Tichý L. 2003. Diagnostic, constant and dominant species of vegetation classes and alliances of the Czech Republic: a statistical revision. Folia Facltatis Scientiarium Nauralium Universitatis Masarykianae Brunensis, Biologia 108: 8-231.
9. Čarni A. 2005. Trifolio-Geranitea vegetation in south and southeast Europe. Acta Bot. Gall. 152: 483-494.
10. Čičić S. & Panić J. (eds) 1977. Geologija Bosne i Hercegovine. Knjiga III: Kenozojske periode. Geoinženjering, Sarajevo.
11. Dizdarević M., Lakušić R., Pavlović D. & Abadžić S. 1979. Pregled ekosistema planine Vranice u Bosni. Zbornik radova II kongresa ekologa Jugoslavije, knjiga 1: 435-482.
12. Dzwonko Z., Loster S., Dubiel E. & Drenkovski R. 1999. Syntaxonomic analysis of beechwoods in Macedonia (former Republic of Yugoslavia). Phytocoenologia 29: 153-175.
13. Dzwonko Z. & Loster, S. 2000. Syntaxonomy and phytogeographical differentiation of the Fagus woods in the Southwest Balkan Peninsula. J. Veg. Sci. 11: 667-678.
14. Dug S. 2003. Diverzitet i konzervacija vegetacije pretplaninskog pojasa planine Vranice. PhD thesis. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu.
15. Crossed D signug S. & Redžić S. 2006. Syntaxonomic differentiation of vegetation of the class Montio-Cardaminetea Br.'Bl, et R. Tx. ex Klika et Hadač 1944 em. Zechmeister 1993 in the Balkan peninsula. GZM (PN), SN 32: 151-156.
16. EEA. 2005. EUNIS - European Nature Information System. Habitat Classification. European Topic Centre for Nature Protection and Biodiversity, Paris.
17. Ellenberg H. 1986. Vegetation Mitteleuropas mit den Alpen in oekologischer Sicht. Eugen Ulmer, Stuttgart.
18. Fukarek P. 1969. Prilog poznavanju biljnosocioloških odnosa šuma i šibljika Nacionalnog parka "Sutjeska" ANUBiH, Posebna izdanja knjiga XI, Odjeljenje prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 3: 189-289.
19. Fukarek P. 1979. Forest plant communites of Yugoslavia. Proc. book of second Congress of ecologists of Yugoslavia. Zadar-Plitvice, Book 1: 55-69.
20. Fukarek P. & Stefanović V. 1958. Prašuma Perućica i njena vegetacija. Radovi Poljoprivredno-šumarskog fakulteta u Sarajevu, 3(3): 93-146.
21. Grabherr G. & Mucina L. (eds) 1993. Die Pflanzengesellschaften Österreichs. Teil II - Natürliche waldfreie Vegetation. Gustav Fischer Verlag, Jena, Stuttgrat, New York.
22. Grabherr G., Greimler J. & Mucina L., 1993. Seslerietea albicantis, pp. 402-446. In: Grabherr G. & Mucina L. (eds), Die Pflanzengesellschaften österreichs. Teil II - Natürliche waldfreie Vegetation. Gustav Fischer Verlag, Jena, Stuttgrat, New York.
23. Gračanin M. 1950. Mjesečni kišni faktori i njihovo značenje u pedološkim istraživanjima. Poljoprivredna znanstvena smotra, Zagreb, 12: 51-67.
24. Horvat I. 1960. Pretplaninske livade i rudine planine Vlasic u Bosni. Biol. glasnik 13: 113-157.
25. Horvat I. 1962. Vegetacija planina zapadne Hrvatske. Acta Biol., Prirodnosl. istraž., knjiga 30: 5-179.
26. Horvat I. & Pawlowski B. 1939. Istraživanje vegetacije planine Vranice. Ljetopis JAZU, Zagreb 51: 149-152.
27. Horvat I., Glavač V. & Ellenberg H. 1974. Vegetation der Sudosteuropas. Geobotanica Selecta, IV. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.
28. Huml O., Lepš J., Prach K. & Rejmánek M. 1979. Zur enntnis der Quellfluren, alpinen Hochstaudanfluren und Gebüsche des Fǎgǎras-Gebirges in die Südkarpaten. Preslia 51: 35-45.
29. IUCN, 1999. IUCN - World Commission on Protected Areas (WCPA): Short Term Action Plan 1999-2002. IUCN Gland.
30. Jovanović B., Lakušić R., Rizovski R., Trinajstić I. & Zupančić M. 1986. Prodromus phytocoenosum Jugoslaviae ad mappam vegetation M 1:200 000. Naučno vijeće vegetac. karte Jugoslavije, Bribir-Ilok.
31. Jovanović B., Mišić V., Dnić A., Diklić N. & Vukičević E. 1997. Vegetacija Srbije. II Šumske zajednice 1. SANU - Odjeljenje prirodno-matematičkih nauka, Bergrad, 474 pp.
32. Katzer F. 1903. Geologischer Fuhrer durch Bosnia und die Herzegovina. Sarajevo, pp. 156-192.
33. Katzer F. 1926. Geologija Bosne i Hercegovine, knjiga 1, Sarajevo.
34. Korotkov K.O., Morozova O.V. & Belonovskaja E.A., 1991. The USSR vegetation syntaxa prodromus. Published by Dr. Gregory E. Vilchek, Moscow, pp. 1-346.
35. Lakušić R. 1966. Vegetacija livada i pašnjaka na planini Bjelasici. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu. 19: 25-186.
36. Lakušić R. 1969. Fitogeografsko raščlanjenje visokih Dinarida. Acta Botanica Croatica 28: 221-226.
37. Lakušić R. (ed.) 1969. Biološko upoznavanje prašumsklog područja Perućice u kompleksu planina Maglić, Volujak, i Zelengora. The Study of Biological Institute of University of Sarajevo, 245 pp.
38. Lakušić R. 1970. Die Vegetation der sudostlichen Dinariden. Vegetatio 21: 321-373.
39. Lakušić R. 1975. Prirodni sistem geobiocenoza na planinama Dinaridima. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 28: 175-191.
40. Lakušić R., Pavlović D. & Abadžić S. 1976. Prirodni potencijali i ogućnosti plantažiranja borovnice (Vaccinium myrtillus L.), maline (Rubus idaeus L.), mrazovca (Colchicum sp.), ribizle (Ribes grossularia L.), jagode (Fragaria sp.), krkovine (Rhamnus fallax Boiss.), ruže (Rosa sp.), kleke (Juniperus sp.), ljubičice (Viola sp.) na planinama oko prozora - Vranica. Elaborat Biološkog instituta Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 234 pp.
41. Lakušić R., Pavlović D., Abadžić S. & Grgić P. 1978. Prodromus biljnih zajednica Bosne i Hercegovine. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu, 30: 5-87.
42. Lakušić R., Pavlović D., Abadžić S., Kutleša L., Mišić L.J., Redžić S., Maljević D. & Bratović S. 1979. Struktura i dinamika ekosistema planine Vranice u Bosni. Zbornik radova II kongresa ekologa Jugoslavije, knjiga 1: 605-714.
43. Lakušić R., Pavlović D. & Redžić S. 1982. The Chorologic, Ecologic and Floristic Differentiation of the Forests and the Scrubs with Carpinus orientalis Mill. and Ostrya carpinifolia Scop. in Yugoslavia. Glas. Republ. zavoda zašt. prirode - Prirodnjackog muzeja, Titograd, 15: 103-116.
44. Lakušić R. & Redžić, S. 1989. Flora i vegetacija vaskularnih biljaka u refugijalno-reliktnim ekosistemima kanjona rijeke Drine i njenih pritoka. (The flora and the Vegetation of Vascular Plants in Refugial-Relict Ecosystems in the Canyon of the River Drina and its Tributaries). Glasnik Odjeljenja prir. nauka CANU 7: 107-205.
45. Magurran A.E. 1988. Ecological diversity and its measurement. Princeton University Press, Princeton, New Jersey.
46. Marinček L., Mucina L., Zupančič M., Poldini L., Dakskobler I. & Accetto M. 1992. Nomenklaturishe Revision der Illyrischen Buchenwalder (Verband Aremonio-Fagion). Studia Geobotanica 12: 121-135.
47. Mišić L.J. 1984. Vegetacija pašnjaka na planini Treskavici. Ph. Thesis. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu, 311 pp.
48. Mišić V. 1981. Šumska vegetacija klisura i kanjona istočne Srbije. Institut za biološka istraživanja "Siniša Stanković" Beograd.
49. Mucina L. 1997. Conspectus of classes of European vegetation. Folia Geobot. Phytotax. 32: 117-172.
50. Mucina L., Grabherr G. & Wallnöfer S. (eds) 1993. Die Pflanzengesellschaften Österreichs. Teil III - Walder und Gebushe. Gustav Fischer Verlag, Jena, Stuttgrat, New York.
51. Mucina L. & Bartha S. 1999. Variance in species richness and guild proportionality in two contrasting dry grassland communities. Biologia, Bratislava, 54: 67-75.
52. Oberdorfer E. 1983. Pflanzensoziologische Exkursions Flora. Verlag Eugen Ulmer Stuttgart.
53. Redžić S. 1990. The syngenesis of vegetation in the ecosystems of vertical profile of Ozren Mt. near Sarajevo. Monographs of the Faculty of Science University of Sarajevo, 360pp.
54. Redžić S. 1999. The syntaxonomical differentiation of the Festuco-Brometea Br.-Bl. & R. Tx. 1943 ex Klika & Hadač 1944 in the Balkans. Annali di Botanica 57: 167-180.
55. Redžić S. 2000. The forms and patterns of vegetation diversity at the Vranica Mts. in Central Bosnia. The study of the centre of ecology and natural resources, Faculty of Science University of Sarajevo, 145 pp.
56. Redžić S. (ed.) 2002. Evaluation of natural values of environment Brcko district (B&H). The Study of Centre of Ecology and Natural Resources. Counterpart International, Washington DC, USA, 345 pp.
57. Redžić S. 2003. The syntaxonomy and syngenesis of the Elyno-Seslerietea Br.-Bl. 1948 in the Balkan peninsula. Annali di Botanica (nuova serie) 3: 53-74.
58. Redžić S., Barudanović S., Crossed D signug S. & Kapetanović T. 2003. Obrasci ekološkog diverziteta na planini Vranici u Bosni. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu i Ministartsvo obrazovanja i nauke Federacije BiH, 145 pp.
59. Redžić S., Crossed D signug S., Barudanović S. & Velić S. 1998. Ekološki informacioni sistem u funkciji rekonstrukcije i prostornog ureǧenja (sa posebnim naglaskom na upravljanje senzitivnim zonama). Simpozij o uspostavi planske upotrebe prostora u poslijeratnoj rekonstrukciji/razvoju. Zbornik radova, pp. 121-126.
60. Redžić S., Lakušić R., Muratospahić D., Bjelčić Ž. & Omerović S. 1984. Struktura i dinamika fitocenoza u ekosistemima planina Cincara i Vitoroga. God. Biol. inst. Univ. u Sarajevu. 37: 123-177.
61. Redžić S & Lakušić R. 1991. Uticaj antropogenih faktora na vegetaciju ekosistema sliva Une. (The effects of anthropogenous factors on vegetation of ecosystems of the Una River Basin). Bilten Društv. ekol. BiH, B 6: 81-85.
62. Redžić S., Lakušić R., Muratospahić D. & Barudanović S. 1992-95. Phytocoenoses of subalpine and alpine belt of the mountain Crvanj in Herzegovina. GZM (PS), N.S. 31: 285-310.
63. Redžić S. & Omerović S. 1986. Šumska vegetacija kanjona rijeke Vrbasa. (The Forest Vegetation in the Canyon of Vrbas River). Zbornik referata i rezimea referata VII kongresa biologa Jugoslavije, Budva, D-28.
64. Resmeritâ I. 1970. Flora, vegetatia si potentialul productive pe masivue Vladeasa. Editura Academiei Republicii Socialiste Romania, Bucuresti.
65. Rodwell J.S., Schaminee J.H.J, Mucina L., Pignatti S., Dring J. & Moss D. 2002. The diversity of European vegetation. An overview of phytosociological alliances and their relationships to EUNIS habitats. Wageningen, NL. EC-LNV. Report ECLNV nr. 2002/054.
66. Scheiner S.M. 1992. Measuring pattern diversity. Ecology 73: 1860-1867.
67. Sitarz D. (ed.) 1994. The Earth summit strategy to save our planet. Earth Pr.
68. Solomakha V.A. 1996. The syntaxonomy of vegetation of the Ukraine. Ukrainian Phytosociological Collection, Ser. A - Phytosociology 4: 1-119.
69. Spahić M. 2001. Prirodna jezera Bosne i Hercegovine. Limnološka monografija. Harfo-Graf, Tuzla, 170 pp.
70. Stefanović V. 1984. Cenohorološki odnosi kitnjakovih šuma (Quercetum petraeae s.lat.) u Bosni i Hercegovini. Bilten Društva ekologa BiH, ser. B 2(1): 203-210.
71. Stefanović V., Beus V., Burlica Č., Dizdarević, H. & Vukorep I. 1983. Ekološko-vegetacijska rejonizacija Bosne i Hercegovine. Šumarski fakultet, Posebna izdanja 17: 1-49.
72. Stevanović V., Jovanović S. & Lakušić D. 1995. Diverzitet vegetacije Jugoslavije, pp. 219-241. In: Stevanović V. & Vasić V. (eds), Biodiverzitet Jugoslavije sa pregledom vrsta od meǧunarodnog značaja. Ecolibri Beograd i Biološki fakultet Univerziteta u Beogradu.
73. Tsiripidis I., Karagiannakidou V. & Athanasiadis N. 2005. Ecological and phytogeographical differentiation of beech forests in Greek Rodopi (Northeast Greece). Biologia 60: 57-67.
74. Tutin T.G., Heywood V.H., Burges N. A., Moore D.M., Valentine D.H, Walters S. & Weeb D. A. (eds) et al. 1964-1980. Flora Europea. Vol. I-V. Cambridge University Press, Cambridge, London, New York, New Rochelle, Melbourne, Sydney.
75. UNEP, 1992. Convention on biological diversity. United Nations Environment Programme, Nairobi, Kenya.
76. Vukorep I. 1979. Zemljišni pokrivač sjevernih padina planine Vranice. Zbornik radova II kongresa ekologa Jugoslavije, knjiga 2: 1167-1174.
77. rd edition. J. Veg. Sci. 11(5): 739-768.
78. Whittaker R.H. 1967. Gradient analysis of vegetation. Biol. Rev. 42: 207-264.
79. Whittaker R.H. 1972. Evolution and measurement of species diversity. Taxon 21: 213-251.
80. Willner W. 2002. Syntaxonomische Revision der südmitteleuropä ischen Buchenwälder Syntaxonomical revision of the beech forests of southern Central Europe. Phytocoenologia 32: 337-453.
81. Zechmeister H. & Mucina L. 1994. Vegetation of European springs: High-rank syntaxa of the Montio-Cardaminetea. J. Veg. Sci. 5: 385-402.