Survey of the gasteral Basidiomycota (Fungi) of Croatia

Natura Croatica

Volumn 14, Issue 2, 2005, Pages 99-120

  Tkalčec, Zdenko ^a   Mešić, Armin ^a   Antonić, Oleg ^a  

^a RUDER BO KOVI INSTITUTE   (Croatia)

Author keywords

Bibliography; Biodiversity; Mycobiota

Indexed keywords

BIBLIOGRAPHY; BIODIVERSITY; FUNGUS;

CROATIA; EASTERN HEMISPHERE; EURASIA; EUROPE; SOUTHERN EUROPE; WORLD;

BASIDIOMYCOTA;

EID: 23244438363     PISSN: 13300520     EISSN: None     Source Type: Journal    
DOI: None     Document Type: Article

References (97)

1. Barčić, B., 1982: Prilog flori gljiva otočića Košljuna. Acta Bot. Croat. 41, 121-127.
2. Barčić, B., 1984: Košljun - otočića gljiva. Priroda (Zagreb) 72(5), 151.
3. Barčić, B., 1989: Novi prilog flori gljiva otočića Košljuna. Acta Bot. Croat. 48, 107-110.
4. Barčić, B., 1996:. Flora i vegetacija otočića Košljuna. Franjevački samostan na Košljunu - Punat, Košljun.
5. Barčić, K., 1917: Krasnice iz carstva gljiva. Priroda (Zagreb) 7(2), 44-49.
6. Barčić, K., 1921: Prilozi flori viših gljiva okolice Plitvičkih Jezera. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 33(1), 10-44.
7. Barčić, K., 1923: Neke naše napomene vrijedne gljive. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 35(1-2), 1-15.
8. Barčić, K., 1931: Gljive naših krajeva. Published by the author, Zagreb.
9. Božac, R., 1982: Gljive naših krajeva. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.
10. Božac, R., 1984: 600 gljiva naših krajeva. Mladost, Zagreb.
11. Božac, R., 1986: Gljive - poznavanje i sakupljanje. Mladost, Zagreb.
12. Božac, R., 1989: Gljive naših krajeva. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.
13. Božac, R., 1993: Gljive: morfologija, sistematika, toksikologija. Školska knjiga - Grafički zavod Hrvatske, Zagreb.
14. Courtecuisse, R. & B. Duhem, 2000: Guide des champignons de France et d'Europe. Delachaux et Niestlé, Lausanne - Paris.
15. Focht, I., 1972: Korčulanske gljive sabrane u prosincu. Zbornik otoka Korčule (Zagreb) 2, 229-240.
16. Focht, I., 1974: Gljive dubrovačkog kraja. Dubrovnik (Dubrovnik) 6, 89-102.
17. Focht, I., 1979: Gljive Jugoslavije. Nolit, Beograd.
18. Gjurašin, S., 1898: Gljive iz okolice gospiḱe. Nastavni vjesnik (Zagreb) 6, 50-57.
19. Gminder, A., G. J. Krieglsteiner, W. Winterhoff & A. Kaiser, 2000: Die Großpilze Baden-Württembergs. 2. Ständerpilze: Leisten-, Keulen-, Korallen- und Stoppelpilze, Bauchpilze, Röhrlings- und Täublingsartige. Verlag Eugen Ulmer, Stuttgart.
20. Jaap, O., 1916: Beiträge zur Kenntnis der Pilze Dalmatiens. Ann. Mycol. 14, 1-44.
21. Jelić, M. & M. Tortić, 1973: Neke osobitosti flore makroskopskih gljiva u šumi lužnjaka u rezervatu Prašnik. Acta Bot. Croat. 32, 227-235.
22. Kranjčev, R., 1979: Iz svijeta gljiva bilogorsko-podravske regije. Planinar (Koprivnica) 8, 2-6.
23. Kranjčev, R., 1980: Tri zanimljive gljive naših krajeva. Priroda (Zagreb) 69(3-4), 93-95.
24. Kranjčev, R., 1985: Gljive trbušarke Podravine. Priroda (Zagreb) 74(2), 46-49.
25. Kranjčev, R., 1988: Svijet gljiva. Podravski zbornik (Koprivnica) »88«, 204-219.
26. Kranjčev, R., 1994: Golema puhara. Priroda (Zagreb) 84(6-8), 51.
27. Kranjčev, R., 1995: Priroda Podravine. Mali Princ, Koprivnica.
28. Kreisel, H., 2001: Checklist of the gasteral and secotioid Basidiomycetes of Europe, Africa, and the Middle East. Österr. Z. Pilzk. 10, 213-313.
29. Krivičić, I., 1999: Riječ predsjednika ili kako sam postao gljivar. Gljivarski glasnik (Rijeka) 11, 1-3.
30. Lange, L., 1974: The Distribution of Macromycetes in Europe. Dansk Bot. Ark. 30(1), 1-105.
31. Lisiewska, M. & M. Tortić, 1990: Macrofungi in forest associations of the Plitvička jezera National Park (Croatia, Yugoslavia). Acta Bot. Croat. 49, 81-91.
32. Lohwag, K., 1935: Die Entfaltung von Clathrus ruber (Micheli) Pers. (= Cl. cancellatus (Tournefort) Fries). Ann. Mycol. 33 (1/2), 79-84.
33. Lorinser, M. V. - J. Janda, 1877: Najvažnije jestive, sumnjive i otrovne gljive. Sveučilištna knjižara Albrecht i Fiedler, Zagreb.
34. Martín, M. P., 1996: The genus Rhizopogon in Europe. Edicions especials de la Societat Catalana de Micologia 5. Societat Catalana de Micologia, Barcelona.
35. Moesz, G., 1938: Fungi. Aufzählung der im Velebit-Gebirge bisher beobachteten Pilzen. In: Degen, Á.: Flora Velebitica. III., Ungar. Akademie der Wissenschaften, Budapest, p. 281-298.
36. Mužic, S. & R. Božac, 1984: Kuharica sakupljača gljiva. Mladost, Zagreb.
37. Mužic, S. & R. Božac, 1997: Kuhanje i ljekovitost gljiva. Školska knjiga, Zagreb.
38. Picbauer, R., 1928: Fungi Croatici. Bull. Inst. Jard. Bot. Univ. Belgrade 1, 60-74.
39. Rac, M., 2003: Synecology of cryptogams and macromycetes in phytocenoses of the Vinodol valley and adjacent mountains. Period. Biol. 105 (3), 331-336.
40. Raguzin, E., 1998: Gradske gljive. Gljivarski glasnik (Rijeka) 9, 9-12.
41. Raguzin, E., 2000: Gljive na mom otoku (1. dio) (prilog proučavanju gljiva na otocima Ilovik i Sv.Petar). Gljivarski glasnik (Rijeka) 13, 13-16.
42. Raguzin, E., 2001: Gljive na mom otoku (2. dio) (prilog proučavanju gljiva na otocima Ilovik i Sv.Petar). Gljivarski glasnik (Rijeka) 14, 8-11.
43. Randić, M., 1998: Početni rezultati kartiranja na riječkom području. Gljivarski glasnik (Rijeka) 9, 13-20.
44. Saccardo, P. A., 1888: Sylloge fungorum omnium hucusque cognitorum. VII(I). Patavii.
45. Saccardo, P. A., 1895: Sylloge fungorum omnium hucusque cognitorum. XI. Patavii.
46. Schulzer, S., 1857: Systematische Aufzählung der Schwämme Ungarns, Slavoniens, und des Banates, welche diese Länder mit anderen gemein haben. Verh. K.K. Zool.-Bot. Ges. Wien 7 (Abh.), 127-152.
47. Schulzer, S., 1865: Beiträge zur Mykologie. Verh. K.K. Zool.-Bot. Ges. Wien 15 (Abh.), 783-798, XVI.
48. Schulzer, S., 1866: Mykogische Miscellen. Verh. K.K. Zool.-Bot. Ges. Wein 16 (Abh.), 797-816.
49. Schulzer, S., 1867: Mycologische Miscellen. Verh. K.K. Zool.-Bot. Ges. Wein 17 (Abh.), 709-730.
50. Schulzer, S., 1872: Mykologische Beobachtungen. Verh. K.K. Zool.-Bot. Ges. Wein 22 (Abh.), 405-424.
51. Schulzer, S., 1876: Mykologische Beiträge. Verh. K.K. Zool.-Bot. Ges. Wien 25 (Abh.), 79-82.
52. Schulzer, S., 1882: Deset dana u Djakovu. - Rad Jugoslav. Akad. Znan. 64, 173-183.
53. Schulzer, S., 1883 a: Berichtigung. Hedwigia 22(3), 43.
54. Schulzer, S., 1883 b: Mykologisches. Oesterr. Bot. Z. 33, 180.
55. Schulzer, S., 1884 a: Addit. ad Gen. Scleroderma. Rev. Mycol. (Toulouse) 6, 222.
56. Schulzer, S., 1884 b: Scleroderma Bresadolae Schlzr. nova species. Hedwigia 23(11), 163-164.
57. Schulzer, S., 1885: Einige neue Pilz-Species und Varietäten aus Slavonien. Hedwigia 24, 129-151.
58. Schulzer, S., A. Kanitz & J. A. Knapp, 1866: Die bisher bekannten Pflanzen Slavoniens. Ein Versuch. Verh. K.K. Zool.-Bot. Ges. Wien 16 (Abh.), 3-172.
59. Stoitzner, C., 1869: I. Nachtrag zu den bisher bekannten Pflanzen Slavoniens. Verh. K.K. Zool.-Bot. Ges. Wien 19 (Abh.), 903-908.
60. Škorić, V., 1928: Mikološki prilog flori Hrvatske i Slavonije sa osobitim obzirom na parasitske gljive. Glasn. Hrvatsk. Prir. Društva 39-40, 97-108.
61. Tortić, M., 1964: Prilog poznavanju viših gljiva okolice Zagreba. Acta Bot. Croat. 23, 73-100.
62. Tortić, M., 1966 a: Makromiceti Gorskog kotara I. Acta Bot. Croat. 25, 35-50.
63. Tortić, M., 1966 b: O rasprostranjenju gljiva u Gorskom kotaru. Acta Bot. Croat. 25, 21-33.
64. Tortić, M., 1968 a: The Mycoflora of Gorski Kotar in Yugoslavia. Acta Mycol. 4(2), 351-354.
65. Tortić, M., 1968 b: Više gljive okolice Zagreba II. Acta. Bot. Croat. 26-27, 101-116.
66. Tortić, M., 1973: Makromiceti Gorskog kotara II. Acta Bot. Croat. 32, 217-225.
67. Tortić, M., 1980: O najvećim gljivama. Priroda (Zagreb) 68(7/8), 217-218.
68. Tortić, M., 1989: Wood-inhabiting agarics and larger ascomycetes in the Plitvice Lakes National park. Plitvički bilten (Plitvička jezera) 2, 31-38.
69. Tortić, M., 1993: Macromycetes in mountain Velebit (Croatia). Acta Bot. Croat. 52, 81-96.
70. Tortić, M., (2002) »2001«: Macrofungi in the Plitvička Jezera National Park with special reference to lignicolous Aphyllophorales. Mycologia Montenegrina (Podgorica) 4(1), 17-106.
71. Tortić, M., & M. Lisiewska, 1978: Macromycetes in some chestnut forests in the vicinity of Zagreb. Acta Bot. Croat. 37, 189-201.
72. Vouk, I. & I. Pevalek, 1915: Prilog poznavanju gljiva zagrebačke okoline. Prin Istraž. Hrvatske Slavonije 6, 17-25.
73. Vouk, I. & I. Pevalek, 1916: Prilog poznavanju bazidiomiceta sjeverne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 8, 18-24.
74. Vrščaj, D., 1990: Glive: od Triglava do Jadrana. ČZP Kmečki glas, Ljubljana.
75. Vrščaj, D., 2002: Popis gljiva otoka Krka - 1. dio. Gljivarski glasnik (Rijeka) 15, 21-25.
76. Vrščaj, D., 2003: Popis gljiva otoka Krka - 2. dio. Gljivarski glasnik (Rijeka) 16, 13-16.
77. Wright, J. E., 1987: The Genus Tulostoma (Gasteromycetes) - A World Monograph. Biblioth. Mycol. 113. J. Cramer, Berlin-Stuttgart.
78. Arnolds, E., T. W. Kuyper & M. E. Noordeloos, Eds, 1995: Overzicht van de paddestoelen in Nederland. Nederlandse Mycologische Vereniging, Wijster.
79. Bridson, G. D. R. & E. R. Smith, 1991: Botanico-Periodicum-Huntianum/ Supplementum. Hunt Institute for Botanical Documentation, Pittsburgh.
80. Calonge, F. D., 1998: Gasteromycetes, I. Lycoperdales, Nidulariales, Phallales, Sclerodermatales, Tulostomatales. Flora Mycologica Iberica 3. Real Jardín Botánico & J. Cramer, Madrid-Berlin-Stuttgart.
81. Demoulin, V., 1970: La typification des Lycoperdon décrits par Persoon. Lejeunia 55, 1-20.
82. Demoulin, V., 1983: Clé de détermination des espéces du genre Lycoperdon présentes dans le sud de l'Europe. Revista Biol. (Lisbon) 12, 65-70.
83. Dörfelt, H., 1985: Erdsterne: Geastraceae und Astraeaceae. A. Ziemsen, Wittenberg Lutherstadt.
84. Dring, D. M., 1980: Contributions towards a rational arrangement of the Clathraceae. Kew Bull. 35(1), 1-96.
85. Gross, G., A. Runge & W. Winterhoff, 1980: Bauchpilze (Gasteromycetes s. 1.) in der Bundesrepublik Deutschland und Westberlin. Beih. Z. Mykol. 2, 1-220.
86. Hafner, K. 1997: Svijet gljiva. - Dušević & Kršovnik, Rijeka.
87. Jülich, W., 1984: Die Nichtblätterpilze, Gallertpilze und Bauchpilze. Aphyllophorales, Heterobasidiomycetes, Gastromycetes. - Kleine Kryptogamenflora IIb/1. Gustav Fischer Verlag, Stuttgart-New York.
88. Kirk, P. M. & A. E. Ansell, 1992: Authors of Fungal Names. C·A·B International, Wallingford.
89. Montecchi, A. & M. Sarasini, 2000: Funghi Ipogei d'Europa. Associazione Micologica Bresadola, Trento.
90. Mornand, J., 1985: Les Gasteromycetes de France. 2. Nidulariales. Doc. Mycol. 16(61), 35-45.
91. Mornand, J., 1989: Les Gasteromycetes de France (5 - Tulostomatales). Doc. Mycol. 19(76), 1-18.
92. Moyersoen, B. & V. Demoulin, 1996: Les Gastéromycètes de Corse: taxonomie, écologie, chorologie. Lejeunia 152, 1-128.
93. Pegler, D. N., T. Læssøe & B. M. Spooner, 1995: British Puffballs, Earthstars and Stinkhorns. An Account of the British Gasteroid Fungi. Royal Botanic Gardens, Kew.
94. Pegler, D. N., B. M. Spooner & T. W. K. Young, 1993: British Truffles. A Revision of British Hypogeous Fungi. - Royal Botanic Gardens, Kew.
95. Pilát, A., Ed., 1958: Gasteromycetes. Houby-břichatky. Flora ČSR B(1). Československá akademie věd, Praha.
96. Sims, K. P., R. Watling & P. Jeffries, 1995: A revised key to the genus Scleroderma. Mycotaxon 56, 403-420.
97. Sunhede, S., 1989: Geastraceae (Basidiomycotina). Morphology, ecology, and systematics with special emphasis on the North European species. Synopsis Fungorum 1. Fungiflora, Oslo.